
Melanom je maligni tumor melanocita koji poslednje tri decenije beleži značajno povećanje učestalosti. Od 1973. do 1994. godine učestalost melanoma u SAD povećana je za 120,5% i trenutno predstavlja šesti malignitet po učestalosti u SAD. Ukupna učestalost najveća je u Australiji, i u periodu između 1980. i 1990. godine povećala se trostruko.
Pored preosetljivosti na UV zračenje, pojavu opekotina u dečjem uzrastu i svetle kože, očiju i dlake koji su univerzalni rizični faktori za nastanak melanoma, veoma važno je istaći i druge primarne rizične faktore koji mogu biti od značaja prilikom procene za mogući nastanak melanoma: promena na već postojećem mladežu, displastični nevusi (> 5-10), veliki broj mladeža (> 100), veliki urođeni mladeži (> od 20 cm), prethodna anamneza o melanomu, intenzivno izlaganje sunčevim zracima, melanom kod najbližih srodnika, prethodna anamneza karcinoma kože, muški pol, stariji od 50 godina, xeroderma pigmentosum.
Svaka promena na koži može se ukloniti, ekscidirati, iz medicinskih ili kozmetskih razloga. Naravno, uslov je da intervenciju obavlja za to specijalizovana osoba (dermatohirurg, hirurg-plastičar, maksilofacijalni hirurg) i da pored rizika same intervencije, koji je veoma mali, ne postoji druga opasnost za pacijenta. Postoje određeni tabui da će mladež „postati maligan“ ukoliko se ukloni ili povredi, što, naravno, nije tačno i ne postoje nikakvi dokazi za ovakav stav. Takođe, potrebno je istaći da se mladeži ne uklanjanju laserom!
Povreda mladeža nije opasna. Treba razlikovati mehaničku povredu mladeža od krvarenja iz mladeža koje nastaje posle minimalne traume, kao što je, na primer, naslanjanja na stolicu. Ukoliko se ono pojavi, potrebno je otići na pregled kod dermatologa.
Dermoskopski pregled pigmentnih promena bez sumnje zauzima sve značajnije mesto u ranom otkrivanju melanoma. To je jednostavna, neinvazivna, brzo izvodljiva i veoma korisna metoda pomoću koje je moguće postaviti pouzdaniju dijagnozu pigmentnih lezija, a posebno razlikovati melanom od drugih benignih pigmentnih promena. Klinička pouzdanost dijagnostikovanja melanoma „golim okom“ procenjena je na 65%, a dermoskopski pregled značajno popravlja ovu pouzdanost za 5-30%. Ovaj pregled pigmentnih promena bez sumnje zauzima sve značajnije mesto u ranom otkrivanju melanoma. Takođe, ovom metodom moguće je i rano otkrivanje drugih tumora kože.
Posebno želim da naglasim da su brojna ispitivanja utvrdila da je jedan od važnih faktora rizika za nastanak melanoma povremeno, intenzivno izlaganje UV zračenju, posebno ukoliko je praćeno opekotinama. Valja imati na umu da je ovakvo izlaganje UV zracima po svemu sudeći najvažniji uzrok i u razvoju mladeža, običnih ili atipičnih. Decu do prve godine života ne treba izlagati sunčevim zracima i ne treba im nanositi kreme za zaštitu od sunca. Kasnije, treba izbegavati direktan uticaj sunčevih zraka u periodu od 11 do 17 sati, a na kožu tela nanositi kreme za zaštitu od sunca s faktorom većim od 30. S obzirom na činjenicu da se i kod dece, mada veoma retko, može manifestovati melanom potrebno je redovno kontrolisanje već postojećih mladeža. Neophodno je uraditi kontinuiranu edukaciju, posebno mlađe populacije, o štetnosti izlaganja suncu ili poseti solarijumima.
SAVETI
• izbegavati nepotrebno izlaganje kože sunčevim zracima u periodu od 11 do 17 časova
• nošenje zaštitne odeće, šešira i naočara za sunce koje su nepropustljive za UV zračenje
• nanošenje krema za zaštitu od sunca
• samopregled kože
• pregled kože seksualnog partnera
• ne odlazak u solarijume
• odlazak kod dermatologa jednom godišnje
Izvor:b92