Onore de Balzak CHICHA GORIO
‘’Chim student osjeti novac u dzepu, on zamisli u sebi neki stub na koji se naslanja. On tada sigurnije koracha, ima vishe smopouzdanja, pogled mu je smeo, prav, pokreti hitri. Dan ranije bio je ponizan i plashljiv, gotov da primi batine. Danas bi nasrnuo i na predsednika vlade.
U njemu se deshavaju neobichne stvari: sve bi htio i misli da sve moze , ni sam ne zna shta zeli, veseo je , plemenit, srdachan. Dojucherashnje poletarche , odjednom razmahne krilima. Student bez novca grabi i najmanje zadovoljstvo, kao pas koji krade kost, izlazuci se mnogim opasnostima, slomi je, usisa srz i odjuri nekud. Ali mladic koji zvecka u dzepu sa nekoliko prolaznih zlatnika, polako se nasladjuje , uziva kao da je u raju i ne zna vishe shta znachi bijeda’’
,,Gospodin d’Azida je mislio da se ozeni jednom od gospodjica de Roshfid. U visokim drushtvenim krugovima, svako je, osim gospodje de Bozean znao za tu vezu. Neke njene prijateljice behu joj nagovjestile neshto, ali ona se na to smejala, vjerujuci da one to chine iz zavisti, zeleci da pomute njenu srecu.
Medjutim , trebalo je objaviti vjeridbu. Iako je doshao da obavjesti vikontesu o ovom braku, lepi Portugalac , josh nije smio da izusti ni jednu jedinu rijech o tome. Zashto ? Zato shto bez sumnje , nishta nije teze, nego saopshtiti zeni takav ultimatum. Ima ljudi koji se bolje osjecaju u dvoboju, pred mushkarcem koji im moze svakog chasa probosti srce machem, nego pred zenom koja poslije dvochasovnog jadikovanja pada u nesvjest i trazi soli za udisanje da bi se osvjezila.
Dakle gospodin d’Azida-Pento, sjedio je kao na trnju i mislio da podje govoreci u sebi da ce gospodja de Bozean doznati ovu vijest, on ce joj pisati , bice mu lakshe da ovo ljubavno ubistvo izvrshi pismeno , nego usmeno.
Kad sluga prijavi gospodina Ezena de Rastinjaka , markiz d’Azida –Pento zadrhta od radosti.
Zapamtite dobro da zaljubljena zena ima vishe smisla za sumnjichenje , nego sposobnosti da unese promjene u svoja zadovoljstva.
Kad neko hoce da je napusti, ona brze shvata smisao nekog pokreta no shto Virgilijev papir osjeti ona majushna tijela glasnika ljubavi. Zato i gospodja de Bozean primjeti ovaj nehotichni trzaj koji je bio lak, ali bezazlen...’’
,,Svijet je gadan i zloban- reche najzad vikontesa. Chim nam se dogodi neka nesreca , odmah se nadje neki prijatelj koji dotrchi da nam saopshti i da nam rije po srcu nozem , hvaleci nam njegovu drshku’’
,,Misli se bez sumnje, prenose u istoj razmjeri u kojoj se stvaraju i idu tamo kuda ih mozak shalje, po matematichkom zakonu koji upravlja topovskim zrnom , kad izadje iz cijevi. Dejstva su razlichita. Ima slabih priroda u koje se misli zariju i upropaste ih, dok ima i jakih priroda , lobanja sa bronzanim oklopom o koje se tudje volje spljeskaju i padaju kao tane kad udari od zid, a ima i mekushaca u kojima tudje misli izumiru, kao shto djule eksplodira u mekoj zemlji shanca. Rastinjak je bio zapaljive prirode. Bio je isuvishe mlad, te je zato primao tudje misli, tudja osjecanja, koja i nesvjesno djeluju na nas svojim neobichnim pojavama. Bio je oshtrouman posmatrach dushe. Njegova dvojna chula bila su tajanstvena , daleko su dopirala, imala su onu gipkost i hitrinu kojoj se divimo kod vishih ljudi i megdandzija , koji umeju da uoche nedostatak na svakom oklopu. Uostalom za poslednjih mjesec dana, kod Ezena se razvilo isto toliko dobrih osobina , koliko i mana. Drushtveni zivot i zudnja da ostvari sve vece zelje, stvorili su u njemu te mane
Medju njegovim dobrim osobinama bila je i ona juznjachka bujnost , koja nasrce na teshkocu da je savlada, i koja ljude s one strane Loare nikad ne ostavlja ni u kakvoj neizvjesnosti. To je odlika koju severnjaci nazivaju manom. Ona je po njihovom mishljenju , bila izvor Miraove srece , ali i uzrok njegove smrti.
Iz toga bi trebalo zakljuchiti , da juznjak postaje savrshen i postize najvece uspjehe kad spoji sjevernjachku podlost, sa juznjachkom smjeloshcu ‘
Tema: 
12:34:32, 13.Sep.2009. 
