Studije pa cekanje na birou

  • Odgovora: 1

0 članova i 1 gost pregledaju ovu temu.

*

Van mreže Maestro

  • ****
  • 3 386
  • 27
  • Pol: Muško
  • Carpe diem (iskoristi dan)
    • Facebook
Studije pa cekanje na birou
« poslato: 12:13:06, 07.Mar.2009. »
   

Studiranje za čekanje posla na birou



Posle studiranja većina visokoobrazovanih u proseku provodi 17 meseci na evidenciji Nacionalne službe za zapošljavanje, kažu u ovoj službi. Druge brojke, opet, pokazuju da posla ima - u decembru 2008. godine na evidenciji Nacionalne službe bilo je 32.150 lica sa fakultetskom diplomom, a 100.950 slobodnih radnih mesta za kadrove sa sedmim stepenom stručne spreme. Problem je što nekih stručnjaka imamo previše, a nekih premalo ili ih nemamo uopšte, kao i to što je komunikacija između univerziteta u Srbiji i privrede i tržišta rada vrlo slaba ili nikakva.

- Razlozi nepopunjenosti radnih mesta najčešće su to što poslodavci i privreda traže profile radnika koji ne postoje u evidenciji, nedostatak dodatnih znanja, veština i licenci nezaposlenih i nezainteresovanost lica da prihvate određene poslove zbog relativno niskih zarada ili loših uslova rada - objašnjava Dragan Đukić, direktor sektora za posredovanje u zapošljavanju Nacionalne službe za zapošljavanje.

Najviše slobodnih radnih mesta ima u sektoru usluga, a posebno u oblasti ličnih usluga, finansijskog poslovanja, građevinarstva i u oblasti mašinstva za određene profile poput konstruktora i inženjera koji poseduju odgovarajuće licence, ističe Đukić.

- Tekstilna, mašinska i poljoprivredna industrija imaju slabiju tražnju iz godine u godinu. Najbolje prolaze ljudi koji završavaju informatiku, elektrotehniku, primenjenu matematiku. Kod ekonomista i pravnika imamo relativno izbalansiran odnos ponude i tražnje - rekao je Đukić.

Zanimljivo je, takođe, da je na tržištu rada u decembru prošle godine bilo 30 nezaposlenih doktora nauka, a čak 1.875 slobodnih radnih mesta za stručnjake sa doktoratom - na evidenciji, na primer, nije bilo nijednog doktora tehničkih nauka za elektroenergetiku ili građevinarstvo, a tražena su ukupno 32 ova stručnjaka. Nažalost, bilo je i obrnuto - za magistre društveno-humanističkih nauka i muzičkih i dramskih umetnosti nije bilo dovoljno posla. Nacionalna služba za zapošljavanje u ovom trenutku nema projekcije kretanja tržišta rada za pet ili 10 godina - kaže Đukić, i za sada se rade samo kratkoročnije prognoze jer je one dugoročne teško raditi u tranzicionim zemljama.

Portfolio menadžeri, sertifikovani administratori mreže u informacionim tehnologijama, finansijski konsultanti, menadžeri za standardizaciju, industrijski programeri, brend dizajneri, samo su neka od zanimanja, koja, po mišljenju Stevana Avramovića, predsednika Unije poslodavaca Srbije, nedostaju srpskoj privredi. On ističe da u privredama zapadnih zemalja postoji visok stepen razdvojenosti visokoškolskih obrazovnih profila, dok u Srbiji ima dosta diplomiranih ekonomista, ali oni nisu dovoljno specijalizovani za pojedine grane i sektore ekonomije.

- Mi školujemo kadrove za privredu koja više ne postoji, a u okviru onih zanimanja koja su potrebna nedostaje praksa. Poslodavac mora u proseku godinu dana i osam meseci da dodatno obučava zaposlenog sa fakultetskom diplomom da bi ga naučio da radi. Istraživanje iz septembra 2008. godine pokazuje da ta dodatna obuka košta poslodavca 12.200 evra po zaposlenom, zato što je poslodavac dužan da ga za to vreme uredno plaća, kao i prateće poreze i doprinose na zaradu - ističe Avramović.

Komentarišući saradnju Unije poslodavaca sa univerzitetima, Avramović kaže da je ona na prilično niskom nivou, i da odličnu saradnju imaju samo sa Konferencijom direktora viših škola Srbije i nekim privatnim univerzitetima.

Jedan od do sada najvećih Tempus projekata u Srbiji, koji sa 700.000 evra finansira Evropska unija, trebalo bi da, prekvalifikacijom i dokvalifikacijom visokoobrazovanih, pomogne u njihovom bržem zapošljavanju. U naredne tri godine univerziteti u Novom Sadu, Beogradu, Nišu i Kragujevcu trebalo bi da osmisle ukupno osam studijskih programa koji će omogućiti reedukaciju diplomiranih kadrova u skladu sa zahtevima modernog tržišta rada. Profesor dr Miroslav Plančak, koordinator projekta, kaže da će program obuhvatiti 300 nezaposlenih akademaca, među kojima ima i onih koji su diplomirali u vreme kada su neke druge nauke, poput marksizma, na primer, bile u modi.

- Program je zamišljen kao jednogodišnje master studije na kojima će se, najverovatnije izučavati pet predmeta, ali ne usko stručnih, već oni koji su prenosivi na više područja rada. To će biti, na primer, komunikologija, engleski, sposobnost za timski rad - kaže profesor dr Plančak.

Jelena Beokovic

Politika



 


*

Van mreže talentovana

  • **
  • 310
  • 1
  • Pol: Žensko
  • Love_is_in_the_air
Odg: Studije pa cekanje na birou
« Odgovor #1 poslato: 21:30:53, 13.Mar.2009. »
To je nasa stvarnost a lepo bi bilo kada bi nakon zavrsene skole svako odmah mogao da se zaposli.
Ljudi kažu da postoji mudrost glave i mudrost srca.     
Charles Dikens
 




 

Brzi odgovor Vam omogućava da pošaljete poruku bez učitavanja nove stranice.

Upozorenje: u ovoj temi nije pisano već više od 365 dana.
Ukoliko niste sigurni da želite da odgovorite, razmislite o pokretanju nove teme.


Maksimum znakova 20000; preostalih znakova: 20000

Related Topics

  Naslov teme / Započeo Odgovora Najnovije:
0 Odgovora
882 Pregleda
Najnovije: 11:44:45, 19.Jun.2009.
Ch
16 Odgovora
4610 Pregleda
Najnovije: 23:28:59, 06.Nov.2012.
filozof
0 Odgovora
1319 Pregleda
Najnovije: 12:16:31, 04.Nov.2012.
Maestro