
Šta je spam
Spam je svaka poruka koju primalac nije tražio, koju nije želeo da dobije i ako se on izjasni da je smatra netraženom i neželjenom. Ova tri uslova su potrebna i dovoljna da bi neka poruka mogla biti proglašena spamom.
Prvi uslov, “nije tražio”, podrazumeva da primalac zaista nije tražio da mu se poruka pošalje, niti je na neki drugi eksplicitan način odobrio da mu se imejlovi uopšte šalju, recimo tako što se prijavio na neku listu za obaveštavanje imejlom i slično.
Drugi uslov, “nije želeo”, podrazumeva da da primalac nije zainteresovan za informaciju koju je dobio putem email-a, to jest da mu ta poruka predstavlja samo smetnju koju mora da uklanja.
Treći uslov, da se primalac “izjasni” znači da primalac mora da okarakteriše poruku kao da je nije tražio i da nije želeo da je dobije.
Samo ako su ova tri uslova ispunjena, poruka jeste spam.
Šta ne određuje da li je poruka spam
Sadržaj poruke ne utiče na to da li je neka poruka spam. To da li je poruka oglas, reklama, obaveštenje, da li je ima komercijalan karakter ili ne, nebitno je za određivanja poruke kao spam.
Broj poruka takođe ne određuje da li te poruke predstavljaju spam. Dovoljna je i jedna poruka koja ispuni tri navedena uslova da bi bila proglašena spamom. Može čak da se dogodi da jednu te istu poruku, koja je poslata na više adresa, neki primaoci smatraju spamom, a neki ne.
Ko određuje šta je spam
Procenu o tome da li je nešto spam može da napravi samo primalac poruke. On je taj koji zna da li je poruku tražio, da li je želeo da je dobije i da li smatra da je poruka spam.
I inače, svaku akciju protiv spama pokreće upravo primalac poruke prijavom spama. Ne postoji zakonski mehanizam koji će nešto tretirati kao spam sam od sebe, već se to može postići isključivno na prijavu od strane primaoca poruke. On je taj od koga sve počinje.
Način akcije protiv spamera može biti raznolik i zavisi od procene primaoca pruke. On spam može ignorisati, obrisati,s taviti ga u svoj lokalni spam filter, prijaviti spam provajderu, nadležnoj inspekicji, pokrenuti sudski postupak ili primeniti neke druge mere. To je sve stvar njegovog izbora.
Često spameri na opomenu za spamovanje odgovaraju tvrdnjom da to što su oni poslali nije spam. Takva tvrdnja ne stoji, osim u slučajevima da spamer ima jasan i konkretan dokaz da im je primalac dao eksplicitno odobrenje da poruku bude poslata. Ako spamer takav dokaz nema, onda je jedini činilac koji ocenjuje poruku kao spam, primalac poruke.
Ako je primalac neku poruku ocenio kao spam to ne mora da znači da je u pravu. To nije bitno ako primalac sam reguliše spam (ignorisanjem, brianjem, blokiranjem..) jer je on taj koji primenjuje i krajnju meru kojom reguliše to što smatra spamom. Međutim, ako se obrati nekom drugom i prijavi spam, taj drugi može njegovu ocenu da prihvati kao opravdanu ili da je ne prihvati, a od toga zavisi da li će i kakve mere preduzeti po toj prijavi.
Masovan spam
Kada veliki broj korisnika prijavi jednu te istu poruku ili jedan teisti izvor poruka kao spamerski tada se on može smatrati masovnim spamom ili izvorom masovnog spama. Zaštita od takvog spama se sprovodi sistematski i nije potrebno da svaka pojedinačna poruka bude označena kao spam od strane primaoca.
Recimo, najveći broj internet servisa za blokiranje spama je radi tako što svaku prijavu spama prihvati i podešava filtere na taj spam, nego tako što tek ako primi dovoljno prijava za isti spam, to proglašava spamom i filtrira. Takvi servisi su visoko pouzdani i ako oni nešto protumače kao spam to znači da zaista jeste spam.
Izvor: http://pedja.supurovic.net