Milena Dravić

  • Odgovora: 0

0 članova i 1 gost pregledaju ovu temu.

*

Van mreže Ch

  • ******
  • 12 179
  • Zahvaljeno: 23 puta
  • 167
  • Pol: Muško
  • The start!
    • Facebook
    • Twitter
Milena Dravić
« poslato: 14:37:07, 30.Sep.2009. »
Milena Dravić je rođena u Beogradu 5. oktobra 1940. godine. Na film je došla slučajno - plavokosu, pegavu srednjoškolku s konjskim repom zapazio je na naslovnoj strani neke ilustrovane revije reditelj F. Čap i dao joj ulogu u svom filmu "Vrata ostaju otvorena" (1959).
Nametnula se svojim šarmom i spontanošću, pa ubrzo snima "Diližansu snova" (S. Jovanović, 1960), "Zajednički stan" (M. Vajda, 1960), "Bolje je umeti" (V. Nanović, 1961), "Uzavreli grad" (V. Bulajić, 1961) i "Leto je krivo za sve" (P. Đorđević, 1961). Motivisana uspehom koji je dotad postigla, upisuje Akademiju za film, pozorište, radio i televiziju.

Kada je za svoju šestu ulogu - seoske devojke koja kao prekobrojna kreće za momkom na radnu akciju u filmu "Prekobrojna" (B. Bauer, 1962) - osvojila Zlatnu arenu na festivalu u Puli, postalo je jasno da je jugoslovenska kinematografija dobila izuzetnu glumačku osobenost. Otada je, sarađujući s više od 30 reditelja svih generacija, neprekidno igrala uglavnom glavne uloge u više od 50 filmova najrazličitijih žanrova, postavši jednan od glumačkih postulata srpske kinematografije, iako je često igrala i u drugim sredinama.
Svoju drugu Zlatnu arenu dobila je za ulogu krojačice koja se prudržuje partizanskom biciklističkom bataljonu u "Biciklistima" (P. Đorđević, 1970). Dobitnica je i pet Srebrnih arena: 1964. godine za komičnu ulogu u "Litu vilovitom" O. Gluščevića, 1966. za suptilnu ulogu supruge u "Rondu" Z. Berkovića, za ulogu u ratnom filmu "Do pobede i dalje" Ž. Mitrovića, 1967. za komičnu ulogu u "Nemirnima" K. Rakonjca i za tragičnu ulogu u "Jutru" P. Đorđevića, 1969. godine za komičnu ulogu prvakinje u filmu "Cross Country" P. Đorđevića, za dramsku ulogu prodavačice novina koju siluje grupa dokonih mladića u "Horoskopu" B. Draškovića i napokon 1974. za ulogu žene iz polusveta u "Depsu" A. Vrdoljaka.

Za upečatljivu ulogu usamljene žene u palanačkoj sredini u "Posebnom tretmanu" (G. Paskaljević, 1980) nagrađena je nagradom za epizodu na festvalu u Kanu. Od brojnih drugih filmskih nagrada i priznanja ističe se titula "prve dame jugoslovenskog filma", koja joj je dodeljena na Filmskim susretima u Nišu 1970. godine.
Prvi deo njene karijere obeležen je kontinuiranom saradnjom s P. Đorđevićem, a kasnije se, težeći da iskoči iz okvira stereotipa, približava avangardnim rediteljima okupljenim oko Bioskopskog kluba "Beograd" i ostvaruje zapažene uloge u delima D. Makavejeva "Čovek nije tica" (1965) - kao mlada frizerka u središtu ljubavnog trougla, i "W.R. - misterije organizma" (1971) - kao razbarušena revolucionarka koja propagira seksualnu revoluciju, te u "Klaksonu" (K. Rakonjac, 1965) i "Zasedi" (Ž. Pavlović, 1969).

Iako je u nizu filmova uspešno igrala dramske uloge, njene najizrazitije predispozicije su, prema vlastitom uverenju, "karakterne uloge s elementima komedije"; to je došlo do punog izražaja u verovatno najboljoj seriji zabavnih televizijskih emisija u Jugoslaviji - "Obraz uz obraz" Televizije Beograd. Uspešno je igrala i u velikom broju televizijskih serija i drama, kao što su "Gospođa ministarka", "Metla bez drške", "Priče iz Nepričave", "Soba 405", "Policajac sa Petlovog brda", a oprobala se i u pozorištu, i to uglavnom i neformalnim, alternativnim grupama.

Pomenućemo samo nekoliko filmova koje je gospođa Dravić snimila u poslednjih dvadesetak godina: "Sjaj u očima", "Ledina", "Zona Zamfirova", "Boomerang", "Normalni ljudi", "Nebeska udica", "Bure baruta", "Tri letnja dana", "Treća sreća", "Sekula se opet ženi", "Nije lako sa muškarcima", "Šećerna vodica", "Moj tata na određeno vreme", "Laf u srcu". Malo je poznato da je Bred Pit (Brad Pitt) jedan od svojih prvih filmova snimio upravo s gospođom Dravić, koja mu je igrala majku u filmu "Tamna strana sunca" ("The Dark Side of the Sun").
Bila je fotomodel modnog kreatora A. Joksimovića. Dobitnica je Oktobarske nagrade grada Beograda 1970. godine. U avgustu 1994. dobila je nagradu za životno delo "Pavle Vuisić" za uloge i doprinos kompletnoj jugoslovenskoj kinematografiji.

Izvor: Krstarica


 





 

Brzi odgovor Vam omogućava da pošaljete poruku bez učitavanja nove stranice.

Upozorenje: u ovoj temi nije pisano već više od 365 dana.
Ukoliko niste sigurni da želite da odgovorite, razmislite o pokretanju nove teme.


Maksimum znakova 20000; preostalih znakova: 20000