Istanbul

  • Odgovora: 0

0 članova i 1 gost pregledaju ovu temu.

*

Van mreže Little_dress

  • **
  • 326
  • 1
  • Pol: Žensko
Istanbul
« poslato: 19:36:07, 05.Jul.2009. »
Istanbul (turski: İstanbul, grčki: Κωνσταντινούπολη, na srpskom se još naziva Stambol, Carigrad i Konstantinopolj), grad smešten u Bosforskom moreuzu, nekadašnja je prestonica triju velikih carstava - rimskog (330.-395.), vizantijskog (395.-1453.) i otomanskog (1453.-1923.). Nakon osnivanja moderne republike Turske, Ankara je proglašena njenim glavnim gradom. Ovo je najveći grad u Turskoj i njeno kulturno i gospodarsko središte.

Grad je izabran za Evropski grad kulture za 2010. godinu, zajedno sa Pečujom u Mađarskoj i Esenom u Nemačkoj.

Danas je sedište istoimene oblasti, dok je delu grada poznatom kao Fanar sedište Vaseljenskog patrijarha.

Naziv- Najstarije ime za ovaj grad, ono koje su mu dodelili grčki kolonisti iz Megare jeste Vizantion (grčki: Βυζάντιον, latiničnim: Byzantion, latinski naziv: Byzantium). Jedno kratko vreme u 3. veku, grad je nosio ime Augusta Antonina koje mu je dao car Septimije Sever u čast svoga sina.

Kad je Konstantin Veliki grad učinio istočnom prestonicom carstva, grad se nazivao Drugi Rim (latinski: Secunda Roma, grčki: Δευτέρα Ρώμη). Od 5. veka koristi se i naziv Novi Rim (latinski: Nova Roma, grčki: Νέα Ρώμη).

Umesto naziva Novi Rim uskoro se češće počeo koristiti naziv Konstantinopol ili Konstantinopolis (grčki: Κωνσταντινούπολις, latiničnim: Kōnstantinoupolis, latinski naziv: Constantinopolis) što znači "Konstantinov grad". Osim ovog naziva, u Vizantiji se često grad oslovljavao kao "Kraljica gradova" (Βασιλίς τῶν πόλεων), a u kolokvijalnom govoru obično se koristio samo naziv "Grad" (starogrčki: ἡ Πόλις, latiničnim: hē Polis , grčki: η Πόλη, i Poli).

U islamskom svetu grad je bio poznat pod nazivima - arapski: القسطنطينية, latiničnim: al-Qusṭanṭiniyah, otomanski turski: قسطنطينيه, latiničnim: Kostantiniyye. Nakon osvajanja Carigrada 1453. godine, ovo je bilo zvanično ime u osmanskom turskom jeziku, te se koristilo do pada carstva 1923. godine. U persijskom i arapskom jeziku takođe su se pre koristili i nazivi kao Rūmiyet al-kubra (Veliki grad Rimljana) ili Taht-i Rūm (prestonica Rimljana) i sl.

Naziv Istanbul se prvi put pominje u 10. veku u jermenskim i arapskim pa onda turskim izvorima. Ime dolazi od grčkog izraza "εἰς τὴν Πόλιν" ili "στην Πόλη", što znači "u gradu". Ovaj se naziv koristio u govornom jeziku i pre osmanskog osvajanja grada, te se tako koristio i za vreme osmanske vladavine, mada je zvaničan naziv bio قسطنطينيه, (Kostantiniyye). Nakon stvaranja Turske Republike 1923. godine, ovaj je naziv proglašen jedinim službenim nazivom grada, te su turske vlasti od stranaca zahteva korišćenje ovog naziva umesto neturskih naziva kao Konstantinopolj ili Carigrad. Takođe se ponekad koristio i naziv Stambul, što je ukinuto proglašenjem novog službenog naziva. U 17. i 18. veku neko se vreme paralelno uz službeni osmanski naziv Kostantiniyye, koristio i naziv İslambol ili İslambul u nekim delima i dokumentima. Kao i Vizantijci, i Turci su u otomansko vreme dodavali gradu neka počasna imena, kao: Dersaadet (در سعادت 'Vrata blagostanja'), Derâliye (در عاليه) ili (Bâb-ı Âlî ' 'باب عالی' Visoka ili Uzvišena porta'), ili Pâyitaht (پایتخت, 'Stolica prestola'), koja su obično označavala vlast.

U istočnim i južnim slovenskim jezicima, pa tako i u srpskom pre se koristio i još se koristi naziv Carigrad (staroslovenski jezik: Cѣsarьgradъ, staroslovenski: Carьgradъ, ruski jezik: Carьgrad, bugarski jezik: Carigrad, ukrajinski jezik: Cargorod, zapadni južnoslovenski jezici: Carigrad, tj latiničnim: Carigrad. Ovaj je naziv spoj slovenskih reči "car" i "grad", koji verovatno dolazi od grčkog izraza Βασιλέως Πόλις (latiničnim: Basileus Polis), što znači "grad cara" (ili kralja). Takođe, ovo ime je prešlo i u rumunski jezik u obliku Ţarigrad.

Srednjovekovni Vikinzi, tačnije Varjazi, za ovaj su grad koristili staronordijsko ime Miklagarðr (od mikill 'veliko' i garðr 'grad'). Ovo se ime koristi i danas u islandskom jeziku u obliku Mikligarður.

Iako turska vlada nameće u svim jezicima službeni naziv "Istanbul", mnogi jezici još uvek koriste tradicionalna imena za taj grad. Tako se na modernom grčkom jeziku, grad još uvek naziva Κωνσταντινούπολη (Konstantinupoli), na jermenskom Bolis, na hebrejskom קושטא (Kušta ) itd. Takođe se u srpskom koristi i naziv "Carigrad".

Prošlost grada
Istorijski delovi Istanbula*
Svetska baština Uneska
Država    Turska Turska
Vrsta    kulturna
Kriterijum    I, II, III, IV
Referenca    356
Regija†    Evropa
Istorija upisa u svetsku baštinu
Upis    1985.  (9. sednica)
* Ime kao na zvničnoj listi svetske baštine.
† Regiju je klasifikovao UNESKO.
Car Konstantin Veliki, mozaik iz crkve sv. Sofija

Prvu naseobinu na ovom mestu osnovali su grčki kolonisti iz Megare 667. p. n. e. i nazvali su je Vizantion po svom kralju Bizasu. Tokom građanskog rata 196 godine, Septimije Sever ga opseda i teško razara, ali ga po dolasku na vlast obnavlja i grad se vrlo brzo oporavlja od toga.

Konstantin Veliki odlučuje da na tom mestu podigne novu prestonicu, pošto mu se ono ukazalo u snu, i 330. godine osniva ga pod imenom Novi Rim. Taj naziv, međutim nije uhvatio korena i umesto toga sve više se koristio naziv Konstantinov grad tj. Konstantinopolj. Nakon raspada Rimskog carstva Carigrad postaje glavni grad Istočnog dela koji će biti nazvan Vizantija tek u novije vreme. Nikada u svojoj istoriji car i podanici Istočnog rimskog carstva nisu sebe nazivali Vizantijci, niti su ikada svoju državu nazivali Vizantija. Oni su bili Romeji tokom cele svoje istorije, dok je antički naziv grada Vizantion bio potpuno van upotrebe.

Zahvaljujući dobroj poziciji na raskršću glavnih kopnenih i morskih puteva, kao i činjenici da je bio prestonica najznačajnije države u to doba Carigrad se vrlo brzo razvija i uskoro postaje najveći i najbogatiji grad ondašnjeg sveta.

Krstaši IV krstaškog pohoda uspevaju da ga osvoje sa morske strane i strahovito ga pljačkaju 1204 (Pad Carigrada (1204)). Nakon toga Carigrad biva sedište Latinskog carstva sve dok 1261 ne biva oslobođen od strane nikejskog cara Mihaila VIII Paleologa koji obnavlja Vizantijsko carstvo.

Turski sultan Mehmed II uspeva da, nakon duge blokade i opsade, osvoji grad u poslednjem jurišu u utorak, 29. maja 1453, nakon čega je grad pretrpeo ogromno pljačkanje i razaranje, a u odbrani grada poginuo je i poslednji vizantijski car Konstantin Dragaš (Pad Carigrada (1453)).

Carigrad, kao prestonica Turske imperije, doživljava veliku promenu iz Vizantijskog u Otomanski grad. Crkva sv.Sofija (Aja Sofija), kao i još nekoliko crkava u gradu, biva pretvorena u džamiju. Širom grada su podizane džamije, jer je svaki sultan hteo da gradnjom džamije pokaže svoju veličinu. Najlepše su svakako: Sulejmanova (koja je i najveća u gradu), Fatihova, Bajazitova i sultan Ahmetova.

Red Sufita, koji je raširen po celom islamskom svetu, osnovao je u gradu veliki broj tekija, a smatra se da ih je u doba Turske imperije bilo preko 100 operativnih u samom gradu. Mnoge od njih su opstale do dana današnjeg kao džamije ili muzeji.

Osnivanjem Turske republike 1923. prestonica se seli u Ankaru (Angoru), a grad od 1930. dobija zvanično ime Istanbul.

Pedesetih godina 20. veka turska policija organizuje velike nasilne anti-grčke nerede. Kao posledica toga veliki broj Grka napušta Istanbul, a nekada brojna i napredna grčka zajednica u gradu biva drastično smanjena. Adnanova vlada je šezdesetih godina 20. veka započela proces modernizacije i industrijalizacije zemlje koji nije zaobišao ni Istanbul. Cenu modernizacije platile su neke istorijske građevine širom grada. Kao posledica toga 1970ih godina počinje veliki priliv stanovništva u grad, prvenstveno iz Anadolije, jer je rad u fabrikama nudio mnogo bolji život u odnosu na mukotrpno bavljenje poljoprivredom u planinskim predelima Male Azije.

Klima

Klima Istanbula je umereno-kontinentalna.

Zgrade, spomenici i stadioni

    * Topkapi dvor
    * Crkva sv. Sofije (Aja Sofija)
    * Sultan Ahmetova ili Plava džamija
    * Sulejmanova džamija
    * Ulica Ištikal
    * Cisterna Bazilika
    * Bugarska crkva sv. Stefana (poznata i kao Bugarska gvozdena crkva)
    * Galata kula
    * Prinčevska ostrva
    * Dolmbahči dvor
    * Arapska džamija
    * Fatihova džamija
    * Muzej mozaika
    * Carigradski bedemi
    * Olimpijski stadion Ataturk

Izvor: Vikipedija


« Najnovija izmena:: 23:12:19, 05.Jul.2009. Nale 83 »


Moja Natalna karta
 ...Sanovnik s jasnim slovima lako je to sa snovima nevolje krenu onda kad tumačim stvarnost...
 





 

Brzi odgovor Vam omogućava da pošaljete poruku bez učitavanja nove stranice.

Upozorenje: u ovoj temi nije pisano već više od 365 dana.
Ukoliko niste sigurni da želite da odgovorite, razmislite o pokretanju nove teme.


Maksimum znakova 20000; preostalih znakova: 20000