
...inferiornost ili jednakost?
Koliko su realna uvjerenja koja imamo o sebi i drugima?
Osoba može sebe i druge doživeti kao vredna ljudska bića, zatim može sebe doživeti manje vredno u odnosu na druge, i na kraju može sebe doživeti više vredno od drugih.
Naravno, ova prva pozicija
Ja vredim, Ti vrediš je zdrava, funkcionalna i predstavlja osnovu za zdravo samopouzdanje i ljubav prema sebi i drugima. Osoba koja deluje u ovoj poziciji svesna je svojih realnih vrlina i mana i prihvata sebe bez samoosuđivanja.
Šta je problematično sa ostalim vrednosnim pozicijama?
1. Pozicija Ja ne vredim, Ti vrediš je inferiorna pozicija koja prema Adleru može varirati od nižeg do pojačanog osećanja manje vrednosti. Kompleks inferiornosti predstavlja pojačano osećanje manje vrednosti i predstavlja prepreku za razvoj individue. Osoba zbog snažnog osećanja manje vrednosti često ima za cilj ličnu superiornost, odnosno ima težnju da bude vrednija od drugih. Ovako visoko postavljeni ciljevi doživljavaju se kao vrsta prisile, što neminovno izaziva neku formu agresije prema drugima. Jedna takva agresivna forma se ispoljava u tendenciji obezvređivanja i potcenjivanja drugih. Ljudi se mogu potcenjivati na različite načine, a jedan od čestih načina je poređenje neke osobe sa idealom, jer ona tako nikada neće biti dovoljno dobra. Takođe, drugi se mogu potcenjivati kroz preteranu brigu za nekoga, jer ovakav stav podrazumeva da druga osoba nije sposobna da se brine o sebi i da ne može bez pomoći superiorne figure. Funkcija potcenjivanja drugih je očuvanje lažnog samopoštovanja.
2. Pozicija Ja vredim, Ti ne vrediš je pozicija neurotičnog ponosa koja prema Karen Hornaj predstavlja idealizovanu, pozitivnu ali nerealnu sliku o sebi, gde osoba nije ponosna na svoje postojeće, realne vrednosti, već na vrednosti koje je izmislila i koje postoje samo u njenoj mentalnoj predstavi. Takođe, je moguće da osoba bude svesna nekih svojih realnih vrednosti, ali im pripisuje veću vrednost od postojeće. Dakle, ova pozicija iako je „pozitivna“ nije realna, zbog čega koči osobu u njenom ličnom razvoju, kao i u uspostavljanju i održavanju skladnih međuljudskih odnosa.
Izvor