Od 2003. kada je uvedena mogućnost služenja civilnog vojnog roka, prvi put se više kandidata odlučilo da služi vojsku u uniformi, piše Politika.
Nadležnima u Vojsci Srbije prvi put se desilo da nisu mogli da prime sve one mladiće koji su želeli služe klasični vojni rok. U Ministarstvu odbrane ovu pojavu objašnjavaju pre svega time što građani vojsku ponovo smatraju uglednom i sigurnom institucijom i u nju imaju poverenja.
Tome je doprinela i činjenica da su svi problemi koji su nekada važili, poput loše ishrane regruta, sada rešeni. Uslovi su u VS nemerljivo bolji nego ranije, kažu u Ministarstvu.
Bitan faktor je i profesionalizacija kojoj se srpska armija bliži – tada će se uz vojnike profesionalce primati manje regruta – isključivo dobrovoljci.
Kao i uvek, ima onih koji zakonsku obavezu, koju ne žele da izbegavaju, regulišu što pre zbog životnih planova.
Pored toga, služenje vojske bez oružja više nije tako komotno kao ranije, a obaveze takvih regruta nisu nimalo jednostavne.
Prema rečima vojnog analitičara Aleksandra Radića, civilno služenje je u jednom periodu bilo mnogo popularnije jer su postojale razrađene mogućnosti zloupotrebe.
“Ljudima se sada stavlja do znanja da civilno služenje ne znači izigravanje i izbegavanje obaveze. Svuda u svetu, ono nije lakši način regulisanja vojne obaveze, već zamena namenjena striktno onima koji imaju prigovor savesti. Služenje vojnog roka pod oružjem je mnogo bezbolnije i svrsishodnije rešenje jer izbegnete poslove koji su možda mnogim prosečnim mladićima i neprijatni, a koji bi vam možda zapali u eventualnom lošem „civilnom” rasporedu, mada, naravno, nisu sve stvari toliko negativne. Takođe, srpskom narodu je ipak svojstvenije da nosi uniformu, a kada je nosite, imate jedan malo drugačiji osećaj samopoštovanja”, kaže Radić.
Izvor