Srbi lansirali Amere na MesecVucelića je predsednik Lindon Džonson odlikovao Medaljom slobode, najvišim američkim civilnim odlikovanjem...
Milojko Vucelić (79) i Slavoljub Vujić (75) deo su tima srpskih naučnika, poznatih u SAD kao „sedam veličanstvenih“, koji su učestvovali u NASA programima osvajanja Meseca. Njih dvojica su u tim projektima učestvovali od osnivanja ovog programa: od Apola 1, pa do Apola 17. Nakon spasavanja astronauta posle havarije na misiji Apolo 13, Vucelić je odlikovan Medaljom slobode, najvećim američkim priznanjem.
U projektima iz programa Apolo Vujić i Vucelić su učestvovali od 1962, a za svoj rad dobili su brojna priznanja. Vujić je bio producent i kordinator projekta Apollo 11, a Vucelić je od 1966. do 1978. bio jedan od direktora čitavog programa.
- Milojko je provodio toliko vremena na poslu da se može reći da je tamo živeo. Ja sam uživao u radu toliko da bih i za džabe radio. Svako jutro sam se budio razmišljajući šta ću novo tog dana raditi - kaže za „24 sata” Slavoljub Vujić.
Vucelić kaže da su u Srbiju došli da bi preneli svoje utiske o radu na Apolu i da bi podstakli mlade da ih naslede u njihovom radu. Da sve ne bi ostalo na praznoj priči, njih dvojica su održali predavanje studentima Mašinskog fakulteta u Beogradu.
Kao jedan od najvećih izazova u svojoj karijeri obojica pominju Apolo 13, koji je trebalo da se spusti na Mesec, ali je taj poduhvat zbog eksplozije servisnog modula gotovo završio havarijom.
- Nikada nismo simulirali eksploziju jer smo bili ubeđeni da nama greške ne mogu da se dese - objašnjava Vucelić.
Zahvaljujući stručnosti čitavog tima, posada se ipak uspešno vratila na Zemlju.
Vucelića je predsednik Lindon Džonson odlikovao Medaljom slobode, najvišim američkim civilnim odlikovanjem, a Josip Broz Tito je tražio da ga lično upozna. Vucelić kaže da je maršal jedini koji ga je zvao Milojko, dok su svi ostali već navikli da ga oslovljavaju sa Majk.
- Kao mlad sam čitao „Put u središte Zemlje” i „20.000 milja pod morem”, ali kada je Apolo 8 napravio nekoliko krugova oko Meseca, shvatio sam da fantazija Žila Verna može da postane stvarnost - kaže Vucelić.
Gde god da smo, osećamo se kao SrbiVucelić kaže da njegovo srpsko poreklo seže u 1704. u Kolašin. „Gde god da odem, osećam se kao Srbin”, kaže on. Diplomirao je mehaniku u Zagrebu. Radio je u Štutgartu i Kelnu, a zatim otišao u Ameriku. Sa suprugom Inge ima sinove Aleksandra i Nikolu. Vujić za sebe kaže da je Lala iz Banata. Rođen je u selu Fenji, a školovao se u Jaši Tomiću. Nakon što je sa porodicom emigrirao u Ameriku, završio je inženjersku školu i preselio se u Kaliforniju, gde je radio za Ministarstvo odbrane u projektima raketa. Sa suprugom Verom ima ćerku Sonju i sinove Ivana i Stefana.
Ljudi opet na Mesecu do 2020. godine„Mada se danas u svemir lansiraju sateliti, ljudi će se na Mesec vratiti pre 2020. godine, a onda će otići i na Mars”, predviđa Vujić. On kaže da je za realizovanje letova u svemir problem to što Amerika ne finansira svemirske letove kao nekada, jer joj je prioritet rešavanje ekonomskih problema. „Amerika je 1964. i 1965. za NASA projekte izdvajala 5 odsto federalnog budžeta, dok danas izdvaja četiri puta manje - kaže Vujić. On dodaje da bi kapsula sa posadom koja se lansira na Mesec morala da bude mnogo veća i teža od ranijih jer astronauti ne bi otišli na par dana u svemir, već da bi tamo ostali.
[24sata]
