
Čemu služe probiotici i kada je najbolje vreme da ih koristimo? Kako da zaštitimo crevnu floru? Kako da rešimo probleme nadutosti, dijareje i bolova u stomaku?Pojam probiotikanije nov kako se često misli, naprotiv uveden je 1965. godine i odnosi se upravo na mikroorganizme koji ispoljavaju pozitivno delovanje na zdravlje ljudi.
Crevna flora je pojam koji se odnosi na sve mikroorganizme (MO) koji naseljavaju naša creva i pomažu nam svojim korisnim dejstvima u normalnom funkcionisanju.
Oni predstavljaju barijeru, kako fizičku, tako i hemijsku ka mikroorganizmima koji izazivaju bolesti i nazivaju se patogeni mikoorganizmi. Naime, kada je sve u redu i potpuno smo zdravi, mi i ne znamo koje bakterije i gljivice i u kolikom broju žive u našem crevnom traktu.
Međutim, postoje stanja u kojima se narušava ovaj balans između „korisnih” i štetnih, patogenih mikroorganizama, gde određeni uslovi doprinose preovladavanju štetnih MO i izazivaju bolest.
Takva stanja su:
- upotreba antibiotika koja vrlo često (čak 1 od 5 osoba koja pije antibiotik) daje proliv kao komplikaciju.[1.]
- putovanja, gde smo izloženi nekim, našem organizmu, manje poznatim infektivnim uzročnicima ili promeni načina ishrane ili vode.
- stanja oslabljenog imuniteta.
- drugim stanjima gde smo izloženi uticaju različitih infektivnih uzročnika, kao što su mnogobrojni virusi i bakterije.
Tako nastaju akutne ili hronične bolesti creva praćene prolivom kao dominantnim simptomom, potom osećajem nadutosti i bolovima u trbuhu.
Probiotski preparati sadrže korisne bakterije i gljivice koji unosom nadoknađuju oštećenu „korisnu” crevnu floru i bore se na nivou crevne sluznice sa uzročnicima bolesti. Tako, na najprirodniji način nadoknađuju narušenu crevnu floru i vraćaju ravnotežu između korisnih i štetnih mikoorganizama. Izvor