Grip ili prehlada?I grip i prehlada mogu imati različite oblike, pošto je ustanovljeno da ih izaziva preko 200 različitih virusa.
Simptomi prehlade
curenje iz nosa
zapušenje nosa
otežano disanje kroz nos
često kijanje
umerena glavobolja
povremeni kašalj
bol u grlu
blagi bolovi u mišićima i blaga malaksalost
blago povišena temperatura
Vrste prehlade
Blage sa lakim simptomima u trajanju od nekoliko dana.
Srednje sa malo jačim simptomima u trajanju od oko nedelju dana
Teške i dugotrajne sa jakim simtomima, komplikacijama i mogućom upalom pluća ili srednjeg uha
Simptomi gripa
Visoka temperatura u trajanju od tri-četiri dana (više od 39 stepeni)
Intenzivna glavobolja
Bolovi u mišićima (ponekad i veoma jaki bolovi)
Iscrpljenost i umor (mogu biti intenzivni) u trajanju od nekoliko nedelja
Jači ili slabiji kašalj
Ponekad se javlja: curenje iz nosa, kijanje i upala grla.
Ukoliko su navedeni simptomi izraziti, odmah se treba obratiti lekaru.
Šta činiti protiv prehlade? Da bismo sprečili prehladu, potrebno je održavanje otpornosti organizma na infekcije uravnoteženom ishranom sa mnogo vitamina C i malo šećera.
U blažim slučajevima ne preporučuju se antibiotici, ali ako su potrebni antibiotici, o tome treba da odluči lekar. Preporučuje se kupanje u toploj vodi sa dosta pare i česta zagrevanja stopala toplom vodom.
Preporučuje se češće konsumiranje čajeva, po potrebi uzimanje analgetika (ili antipiretika) i povećano uzimanje vitamina C. Vitamin C može se uzimati kroz voće, povrće, tablete ili vitaminske napitake. Uporeba vitamina C, čak i u većim dozama, sprečava prehladu (povećava imunitet), a skraćuje već nastale prehlade.
Šta činiti protiv gripa? Prevencija protiv gripa je: zdrava ishrana, fizička aktivnost, izbegavanje zimske gužve, više voća u ishrani i nekoliko šolja čaja svakoga dana.
Preporučuje se voće i povrće bogato vitaminom C i čajevi (od zove, nane ili hajdučke trave).
Vakcina se preporučuje samo ukoliko se očekuje veća epidemija gripa, kao i ljudima koji su izloženi češćim infekcijama ili imaju slabiji imunitet (bolesni, stare osobe i deca)
Kada se obratiti lekaru? Ni prehladu ni grip ne treba potceniti jer komplikacije mogu ostaviti trajne posledice na organizam.
Lekaru se treba javiti ukoliko postoje jake glavobolje, jak kašalj, visoka temperatura ili bolovi u uhu.
Ukoliko su simptomi jaki i dugotrajni, obavezno se treba javiti lekaru da bi uspostavio tačnu dijagnozu i odredio pravu terapiju: lekove, antbiotike, vitamine ili injekcije...
Izvor:
Krstarica