
Presuda eksperta: To je uglavnom tačno, mada ne morate potpuno da se odreknete feniranja. Topli vazduh dehidrira kosu i razgrađuje keratin u dlaci. No, UMERENOST je, baš kao i u većini drugih stvari u životu, ključna reč. Feniranje može da uzrokuje oštećenje kose zbog četiri negativna faktora, ali ako uspete da eliminišite, ili ublažite, bilo koji od njih, bićete u bezbednoj zoni. U ove faktore ubrajaju se: visoka temperatura (omekšava keratin i oštećuje kutikulu), istezanje vlažne kose četkom (ukoliko se to radi energičnim potezima, postoji opasnost od pucanja), dužina i učestalost feniranja.
Prva zaštitna mera jeste da pre feniranja prosušite kosu fenom na najnižoj temperaturi. Ali, koliko toplo je previše toplo? Ukoliko vas peče teme kada usmerite vazduh iz fena, onda je temperatura previsoka. Zato stručnjaci preporučuju primenu fena na najnižoj temperaturi, ili korišćenje specijalnih jonskih fenova. Kovrdžava kosa, koja se ispravlja feniranjem naročito je podložna oštećenjima - zbog produžene upotrebe fena i učestalog istezanja kose četkom. Zato je najbolje da prekinete feniranje kada je kosa skoro suva (potpuno suva kosa mnogo je podložnija oštećenju). Iako mnogi eksperti savetuju da se, prilikom sušenja kose, fen udalji najmanje 30 centimetara od glave, to je zapravo nerealno - u tom slučaju vazduh se neravnomerno raspoređuje po vlasima, a njihovo oblikovanje je otežano. Umesto toga, bolje je da približite fen temenu, a da vazduh kojim sušite kosu ne bude previše topao.