Otrovali ste se hranom, šta sad?

  • Odgovora: 0

0 članova i 1 gost pregledaju ovu temu.

*

Van mreže Miloš Mi.

  • *******
    Marketing menadzer
  • 5 205
  • Zahvaljeno: 41 puta
  • 193
  • Pol: Muško
  • Nije bitna masa nego izdržljivost :P
    • Facebook
    • Twitter
    • Google+
Otrovali ste se hranom, šta sad?
« poslato: 10:32:58, 03.Avg.2016. »
Građani koji se otruju pokvarenom hranom, bilo salamom kupljenom u prodavnici ili ručkom u restoranu, mogu da dobiju odštetu i do 300.000 dinara ako se odluče na podnošenje tužbe.


Da bi dobili na sudu moraju da dokažu šta je izazvalo zdravstvene probleme i gde su to kupili ili pojeli.
 
Advokat Nebojša Avlijaš objašnjava da oštećeni građanin može da traži nadoknadu štete od trgovca koji je neispravnu namirnicu stavio u promet, samog proizvođača ili i jednog i drugog solidarno.
 
Bonus za invaliditet
 
"Proizvođača može da tuži samo ako je proizvod bio neispravan u trenutku proizvodnje. To može veštačenjem da se dokaže. Građanin treba da sačuva materijalne dokaze o kupovini namirnice ili račun iz restorana, kao i medicinsku dokumentaciju. Veštačenjem medicinske dokumentacije dokazuje se veza između tegobe kod građanina i konzumiranog proizvoda. nema potrebe da se veštači sam proizvod", kasže Avlijaš.
 
On ističe da se visina odštete određuje prema Zakonu o obligacionim odnosima. "Za strah za život koji se opravdano pojavljuje odšteta iznosi od 50.000 do 100.000 dinara, a ista suma odštete propisana je i za fizički bol koji je trajao od trovanja pa do konačnog medicinskog zbrinjavanja. Može da se pojavi i umanjivanje opšte životne aktivnosti, poput odstranjivanja dela probavnog trakta i u zavisnosti od stepena, stvar je ocene suda koliku će odštetu dobiti. Za pet odsto umanjene aktivnosti može da se dobije odšteta od 100.000 dinara i isto toliko za svakih narednih pet procenata", objašnjava Avlijaš za Kurir.
 
On dodaje i da je masovno trovanje ljudi hranom ili pićem krivično delo koje se goni službenim putem.
 
Teret dokazivanja
 
Zoran Nikolić, potpredsednik Nacionalne organizacije za zaštitu potrošača, kaže da je odgovornost na trgovcu koji je neispravnu namirnicu stavio u promet, ali pošto teret dokazivanja pada na građane, to nije nimalo lak posao.
 
"Potrošač prvo treba da dokaže šta je i gde je kupio, a onda da dokaže da je upravo to bilo uzrok trovanja, a ne nešto drugo što je u međuvremenu jeo ili pio. Mora da se obrati i lekaru koji će izdati potvrdu da je ta pokvarena hrana uzrok njegovog zdravstvenog problema. To su utvrđuje na osnovu sadržaja iz želuca koji se analizira u akreditovanoj laboratoriji. Kad građanin pribavi dokaz, sve je na advokatima, od čije spretnosti zavisi koliku će odštetu dobiti jer ona varira od slučaja do slučaja. Važno je da građani ne ulaze u sporove ako nemaju čvrste dokaze jer, u suprotnom, mogu dobiti kontratužbu", kaže Nikolić.
 
Advokat Nebojša Avlijaš ističe da je put do odštete po pojedinačnoj tužbi dugotrajan.
 
"Nema šanse da se odšteta dobije ispod dve godine, a može da se čeka i po pet godina. Počev od dana presuđenja do konačne isplate, obračunava se zatezna kamata na odštetu" , navodi on.

Autor: Kurir


Strah me čini jačim i boljim.
 





 

Brzi odgovor Vam omogućava da pošaljete poruku bez učitavanja nove stranice.

Upozorenje: u ovoj temi nije pisano već više od 365 dana.
Ukoliko niste sigurni da želite da odgovorite, razmislite o pokretanju nove teme.


Maksimum znakova 20000; preostalih znakova: 20000